Nabavih nekih par recepata za lomljive i krhke nokte pa ću ih podijeliti sa vama:
Za jačanje noktiju uradite sedmodnevni postupak i već će te primijetiti da su Vam nokti ljepši i jači – Svaki dan limunovim sokom namažite nokte i pustite da ga nokti upiju. Na taj način kiselina iz limuna će očistiti nokte (naročito kod koga su žuti nokti, pretežno od cigara), nahraniti ih C vitaminom i ojačati ih.
Napominjem,
Suhi i lomljivi nokti ukazuju na manjak vitamina A i kalcijuma, a nokti savijeni prema dole su znak manjka proteina, folne kiseline i vitamina C. Lomljivi nokti znače i manjak vitamina B12 i željeza.
Kod kuće, sebi za dušu možete ‘uvesti’ i neku vrstu Vaše tradicije, da, kada god ste u mogućnosti, ruke i nokte namažete običnim maslinovim uljem i po mogućnosti da tako odstoje najmanje oko pola sata dok koža i nokti ne upiju sve njegove zdrave i kvalitetne sastojke. To možete odraditi dok čitate knjigu, gledate TV i sl
Maslinovo ulje hidratizira nokte i vraća im potrebnu vlagu.
Upravo dok pišem ovaj post, sinula mi je ideja 
da na stranici, iako tema nije o proizvodima, naročito biljkama i sl.sebi dozvolim malo ‘skretanja sa puta’ 
i ubacim po koji edukativni članak o nekoj biljci i njenim sastojcima koja ima velikog udjela u ljepoti žene, a u 21. vijeku danas- i muškarca.
da na stranici, iako tema nije o proizvodima, naročito biljkama i sl.sebi dozvolim malo ‘skretanja sa puta’ i ubacim po koji edukativni članak o nekoj biljci i njenim sastojcima koja ima velikog udjela u ljepoti žene, a u 21. vijeku danas- i muškarca.
Ako nekoga zanima više priroda, biljke, zdravlje, med itd, evo linkova za koje ja garantujem i čiji su proizvodi provjereni, pa možete sve detaljno pogledati na stranici
Nego, da nastavimo sa još kojim receptom za njegu naših ručica i noktića .) Na netu sam našla sljedeći recept i vjerujem da pomaže noktima jer je u pitanju naše sjajno maslinovo ulje:
‘Staru i prljavu bočicu laka za nokte dobro isperite nekoliko puta pod mlazom vruće vode i acetona. To radite sve dok bočica nije potpuno čista. S tim čišćenjem bočice treba imati malo više strpljenja.
Kad je bočica čista, u pola bočice ulijte maslinovo ulje, pa 8 kapi eteričnog ulja ružmarina i ponovo do vrha bočice maslinovog ulja. Sve skupa dobro promiješati.
Očišćeni nokti se premazuju tim uljem, te se ostavi da ono djeluje par minuta.
Nakon toga nokti se prebrišu blazinicom za skidanje šminke ili čišćenje lica.
Ulje djeluje tako da sprečava listanje noktiju i poboljšava njihov rast.’
Nakon toga nokti se prebrišu blazinicom za skidanje šminke ili čišćenje lica.
Ulje djeluje tako da sprečava listanje noktiju i poboljšava njihov rast.’
Maslinovo ulje je zamjena kremi za stopala. Samo utrljajte malu količinu ulja na stopala prije spavanja, stavite tanke čarape i ujutru mehka stopala.
Imate li mrlje od nikotina na noktima ili prstima, u maslinovo ulje dodajte nekoliko kapi limunovog soka. Kratko umočite prste u smjesu, pa ih dobro protrljajte.
Biljke za ljepotu i njegu
MASLINA,DRVO ŽIVOTA
Ukoliko tražite savršen sastojak za njegu i zaštitu kože i kose od oštre zime i hladnih vremenskih uvjeta, pokušajte s maslinom. Priroda uvijek nudi najbolje rješenje za nježnu brigu, pa stoga potražite proizvode s plodom i lišćem maslina.
Maslina je zimzeleni grm koji raste u mediteranskim zemljama, Maloj Aziji i nekim afričkim predjelima. Ova biljka je izvorno prirodno rasla u područjima umjerene klime, ali se proširila zahvaljujući kultivaciji. Budući da ima razgranato korijenje, može preživjeti ekstremno visoke temperature i sušu. Pripada porodici Oleaceae.
Iako maslina raste u grmovima, može dosegnuti popriličnu visinu i širinu debla. Drvo masline je poznato po razgranatosti i dugovječnosti. Štoviše, mogu biti stare i do nekoliko stotina godina! Lišće je tamnozeleno s gornje, a srebrnasto s donje strane. Duguljasto je i prikriva male, okrugle plodove, koji imaju košticu u sredini, te su zeleni na početku a dok sazrijevaju postaju tamnocrveni, ljubičasti, smeđi ili crni. Kora drveća je vrlo gruba i debela. Miris masline je karakterističan i često ga se povezuje s mirisima mora i mediteranskoga sunca. Ova aroma je zelena i gotovo jestiva; jedna je od mojih najomiljenijih. Potrebno je ipak razlikovati mirise maslinovog drveta, lišća, ploda i cvata.
Maslina je vrlo čest i popularan izvor hrane u svima zemljama Mediterana (Grčka, Italija, Hrvatska…), gdje se različita jela pripremaju s maslinovim uljem kao osnovom. Bilo da se radi o salati, špinatu, tjestenini, umaku ili ribi – sve se začinjava maslinovim uljem, koje se smatra izuzetno zdravim. U svakom slučaju, sadrži manje kalorija od drugih vrsta ulja.
Nije samo maslinovo ulje jestivo, nego i plodovi masline. Rijetko ih se može jesti svježe, jer su obično previše gorki, tako da se najčešće kisele. Masline mogu biti punjene (obično kiselom paprikom, orašastim plodovima, sirom ili inćunima), a zatim se pakiraju u staklenke ili limenke. Jedno od najpoznatijih pića, Martini se obvezno služi s jednom zelenom maslinom, dok je mediteranski specijalitet kruh s maslinama. Okus maslina može biti različit, od gorkog, kiselog, začinjenog do slatkastog.
Postupak prerade počinje branjem maslina. Postoje dva osnovna tipa prikupljanja plodova: protresti krošnje i grane kako bi masline pale na tlo ili jednostavno popeti se uz drvo i brati plodove u vreću ili košaru. Druge, modernije metode branja su povlačenje mreže preko krošnje ili korištenje oliviere, mehaničkog alata koji bere masline. Masline se melju i pretvaraju u pastu mehaničkim ili kemijskim metodama. Dobivena pasta se miješa i dijeli od vode kako bi se dobilo maslinovo ulje. Ako se ulje dobiva korištenjem samo mehaničkih metoda, ono se naziva djevičanskim uljem.
Pored konzumiranja maslina za jelo, maslinovo ulje se može koristiti u kozmetici, farmaciji, pravljenju sapuna, njezi kože, kao i gorivo za lampe. Ekstra djevičansko ulje pomaže u vlaženju kože, posebice primjenom metode čišćenja pomoću ulja, u kojoj se koristi nekoliko vrsta ulja. Masline su blagotvorne za suhu kožu, jer je obogaćuju potrebnom vlagom i izglađuju njenu površinu. Što se tiče maslinovog lista, često se smatra sredstvom protiv starenja, imunostimulatorom ili čak antibiotikom. Medicinski je dokazano da ekstrakt maslinovog lista snižava krvni tlak. Masline su odličan izvor vitamina E, snižavaju kolesterol i štite stanice tijela. Također sprečavaju nastanak upala i bolesti srca.
Čovjek poznaje maslinu i koristi od nje već barem nekoliko stoljeća. Najstariji podatak o maslinama potječe iz antičkih vremena, iz 5000. god. prije Krista, kada su se masline koristile za dobivanje ulja, drveta i plodova. Kod drevnih Rimljana i Grka maslina je bila rezervirana samo za visoku društvenu klasu. Povezivali su je s božanstvima i primjenjivali u kojekakvim ceremonijama, posebice religioznima. Homer je maslinovo ulje nazvao ‘tekućim zlatom’. U antičkoj Grčkoj atletičari su trljali ulje po tijelu, jer su vjerovali da ima magične, medicinske i ojačavajuće moći.
Pored toga, maslina ima bogato religiozno i simboličko značenje. Predaja kaže da je maslinu ljudima dala grčka božica mudrosti i ratovanja, Atena. Možda ste čuli da maslinov list simbolizira bogatstvo, slavu i mir. Maslina se spominje i u Bibliji. Grančicu masline je Noi donijela golubica kako bi mu pokazala da se tlo osušilo nakon velikog potopa. Maslinska gora je bila mjesto gdje se Isus molio prije svoje smrti. Ljudi su Isusa blagoslivljali palminim i maslinovim grančicama na Cvjetnu nedjelju, te je to razlog zašto još uvijek na taj dan nosimo maslinu u crkvu na blagoslov.
Simbolična primjena masline održala se do današnjih dana – grančice se posvećuju na Cvjetnu nedjelju i čuvaju da bi pružile blagoslov domu. Grančice se pale kako bi se dobio pepeo za Srijedu pepelnicu na početku Korizme. Maslinovo ulje se također koristi u Crkvi za sakrament Krizme. Maslinovo drvo se često koristi za izradu različitih drvenih suvenira i nakita, posebice u Izraelu, budući da je tamo maslina jedna od tipičnih vrsta drveta u zemlji.
Željela bih završiti članak izrekom koja kaže da su postojala dva stabla u Rajskom vrtu – smokva i maslina. Smokva je drvo istine, a maslina drvo života. Stara latinska misao spomenuta u nekoliko svetih knjiga različitih religija glorificira ovu biljku opisujući je kao “oles prima arborum omnium est”, što znači “maslina je prva među svim drvećem”.
(Izvor punmiris.com)
Proizvodnja maslinovog ulja
Proces proizvodnje maslinovog ulja odvija se u dvije faze. U prvoj fazi se zdravi plod masline drobi gnječenjem, a potom se u drugoj fazi tiještenjem smjese zdrobljenih plodova cijedi čisto maslinovo ulje. Hladno tiještenje je najčistija tehnologija obrade maslina.
VRSTE MASLINOVOG ULJA
Maslinovo ulje se prema kakvoći dijeli na nekoliko vrsta:
EXTRA DJEVIČANSKO
Ekstra djevičansko maslinovo ulje (olio di oliva extravergine) dobija se nakon prvog tiještenja zdravog ploda masline, a kiselost (slobodne masne kiseline) mu ne prelazi 0,8 posto. Uz zadovoljenje kemijskih parametara, ulje mora još proći organoleptičku provjeru i ne smije imati niti jedan miris koji nije svojstven ulju. Stoga, primjerice, “ekstra djevičansko maslinovo ulje oplemenjeno grančicom ružmarina” zapravo nije ekstra djevičansko maslinovo ulje.
DJEVIČANSKO
Djevičansko ulje (vergine) se dobiva nakon prvog tiještenja slabijeg ploda masline, pa mu je kiselost u odnosu na ekstra djevičansko ulje nešto veća, ali sadržaj masnih kiselina ne prelazi 2 posto.
MASLINOVO ULJE
Maslinovo ulje se dobiva miješanjem rafiniranog ulja i određene količine ekstra djevičanskog ulja koja služi poboljšanju boje i okusa, a kiselost ovako proizvedenog ulja je oko 5 posto.
SANSA ULJE
Sansa ulje (olio di sansa) se dobija hemijskim izdvajanjem iz krutih ostataka ploda masline nakon tiještenja. Ovako proizvedeno ulje je slabije kvalitete, ali se može koristiti za prženje.
ULOGA MASLINOVOG ULJA U PREHRANI
Najzdravije od svih vrsta maslinovog ulja je ekstra djevičansko ulje zbog jednostavnog tiještenja i filtriranja masnih kiselina prilikom proizvodnje
Nutricionističko ekstra djevičansko ulje je izuzetno zdravo u prehrani, jer je bogato hlorofilom, lecitinom (prirodni antioksidans koji stimulira metabolizam masnoća, šećera i bjelančevina), karotenom, polifenolom (antioksidans) i esencijalnim vitaminima A, D i K te vitaminom E.
Maslinovo ulje je lako proabljivo, a pomaže u borbi protiv raka, kao i rastu djece te usporava starenje zbog visokog sadržaja antioksidansa koji blokiraju slobodne radikale. Dobro je za kosti i zglobove, kožu, jetra i crijeva. Također pomaže kod dijabetesa i čira na želucu.
Najveća značajka ovog ulja je blagotvoran utjecaj na srce i krvne žile. Naime, zbog visokog sadržaja mono nezasićenih kiselina, maslinovo ulje štiti HDL holesterol (dobri kolesterol), a smanjuje loši kolesterol (LDL).
Nizak sadržaj višestruko nezasićenih masnih kiselina čini maslinovo ulje puno otpornijim na visoke temperature u odnosu na druga ulja, pa je ono bolje za kuhanje i prženje.
(Izvor za naslov 'Proizvodnja maslinovog ulja' je wikipedija.hr)
LIMUN
Limun se širom svijeta uzgaja u nebrojenim varijacijama koje, navodno, više niti botaničari ne registriraju. Razlike između novih varijacija su samo u vanjskom izgledu, dok njihove prehrambena svojstva i gospodarski značaj ostaju nepromijenjeni. Naime, limun se vrlo rijetko koristi kao svježe voće, tako da manje promjene okusa nisu previše važne. Za industrijsku upotrebu je dobra bilo koja varijacija osim, možda, onih koje nisu dovoljno trajne, pa ih se mora vrlo brzo nakon branja iskoristiti. Takve su, na primjer, gotovo nepoznate varijacije crvenih i slatkih limuna čiji su plodovi doduše kiseli, ali su istovremeno i slatki, pa ih uzgajivači koriste kao svježe voće. Njihov plod, kad se ubere, mora se potrošiti u dva-tri dana, pa je zbog toga gotovo nepoznat.
Limune uglavnom dijelimo na žute i zelene, no to je samo komercijalna podjela, jer rastu na istom drvetu. Zeleni limun se razvija iz proljetnog cvijeta drveta umjetno, namjerno izazvanom sušom koja mora trajati četrdeset dana između lipnja i srpnja. Tako dobijen proljetni plod ima tanku, zelenu koru i vrlo sočno “meso”. Takav plod podnosi duga putovanja i skladištenje pa je moguć izvoz po cijelom svijetu. Uobičajeni žuti plodovi, koji su uobičajeni na tržištu, rastu na istom drvetu, samo što dozrijevaju zimi. Ovaj način korištenja drveta značajno skraćuje njegov životni vijek, ali kako je vrlo isplativ, vrlo često se koristi.
Opis
Limun je manje drvo, visoko od 3 do 6 metara. Mladi izboji i cvjetni listići su ljubičasti. Plod je žute boje, unutrašnjost mu je bezbojna, ovalnog do gotovo okruglog oblika, obično uz peteljku malo udubljen sa šiljastim završetkom na suprotnom kraju. Kora može biti lagano hrapava ili glatka, a s unutrašnje strane obložen je bijelom spužvastom ovojnicom koja se zove albedo i nije jestiva. Biljka se ponekad uzgaja kao ukras, ali općenito nasadi se uzgajaju radi dobivanja plodova.
Drvo limuna
U odgovarajućem podneblju limunovo drvo rodi dva put godišnje. Proljetna cvatnja iz koje izrastaju nabolji plodovi traje najmanje dva mjeseca. Isto toliko dugo zreli plodovi mogu čekati branje na grani, što dozvoljava neprekidno branje tijekom cijele zime, od studenog pa do travnja ili svibnja. Druga cvatnja, koja se u komercijalnim nasadima izaziva prisilno, traje u kolovozu i rujnu, a plodovi se počinju brati u svibnju, odmah nakon što se poberu zadnji zimski plodovi.
Jedan limun ima oko 57% jestive tvari, na koru otpada 40% a na sjemenke oko 3%. Naravno, pri tome se mora uzeti u obzir da su to prosječne vrijednosti i da razni varijeteti mogu značajno odstupati od navedenog. Iz toga proizlazi da se limun ne koristi samo za dobivanje soka i limunske kiseline. Od kore se radi kandirano voće i dobivaju esencije i pektin. Od sjemenki se dobiva ulje, a ostatak se prerađuje za životinjsku hranu. Jedno odraslo drvo u povoljnim klimatskim uvjetima daje 600 do 800 plodova godišnje.
Sok i esencija
Cvijet i plod
Plod limuna sadrži od 40 do 50% soka. Boja soka je žuta do blijedo zelena, a okus kiseo. Sadrži do 8% limunske kiseline, manje količine drugih organskih kiselina, oko 3% šećera i puno vitamina, prije svega C-vitamin. Prije upotrebe ga se pasterizira ili koncentrira. Pasterizirani sok koji je i bez konzervansa trajan najmanje jednu godinu, koristi se kao dodatak jelima i pićima. Koncentrirani sok se obično koristi za daljnju industrijsku preradu za gotova jela i pića.
Limunsko eterično ulje je žuta tekućina s izrazitim mirisom na limun, i potpuno je topivo u alkoholu. Sastoji se pretežno (oko 90%) od limunina. Industrijski ga deterpeniraju vakuumskom destilacijom ili uz pomoć otapala. Tako pročišćeno ulje koristi se prije svega u prehrambenoj industriji (likeri, kolači) i za izradu parfema. Industrija sredstava za čišćenje i deterdženata koristi ulje prije deterpenacije i čak ga razrjeđuje s jeftinijim proizvodima, primjerice s parafinskim uljem.
Medicina
Cvjetovi
Još puno prije moderne faramakologije se limun koristio kao lijek. Kad se još nije znalo za vitamine i koliko su korisni za zdravlje, limun je korišten kao lijek. Prije svega, smatralo ga se učinkovitim sredstvom protiv krvarenja otvorenih rana i za čišćenje zagnojenih rana. Limun je nezamjenjiv kod liječenja skorbuta što su znali još antički pomorci koji su na svako daleko putovanje uzimali sa sobom velike zalihe limuna.
Na Siciliji, koja je imala velike probleme s opskrbom pitkom vodom, oduvijek se u sve zalihe pitke vode stavljalo svježe polovice limuna. Ljudi su iz iskustva znali da limun dezinficira vodu, a moderna znanost je to potvrdila. Možda iz tog prastarog običaja proizlazi današnja navika da poslužujemo vodu s režnjem limuna.
100 g limuna sadrži:
kcal kJoule voda masti kalij kalcij magnezij vitamin C
35-56 151-235 84-90 g 0,6 g 149 mg 11 mg 28 mg 51 mg
100 g limuna tako pokriva 71% dnevne potrebe vitamina C za odraslu osobu i 7% dnevne potrebe kalija, 1% kalcija i 9% magnezija.
(Izvor za naslov 'Limun' je wikipedija)
JAGODE
- Jagode su plodovi niske grmovite biljke koja raste divlja, ali se i sustavno kultivira. Pripadaju porodici Rosaceae (ruže), koje na dugačkoj peteljci imaju po tri nazupčena lista. Cvijet im je bijel, a plod crvene boje.Kultiviranjem su uzgojene vrlo krupne i crvene jagode. Od vrtnih jagoda poznate su ananas jagode krupnih plodova i slatkasto-kiselkastoga okusa.
Energetska i nutritivna vrijednost
Prema piramidi pravilne prehrane, preporučuje se uzimati 2–4 obroka voća na dan. Kao jedinica obroka uzima se 8 jagoda srednje veličine, što iznosi približno 150 g. Energetska vrijednost po jedinici obroka je 50 kcal.
Jagode su odličan izvor folata (jedan obrok jagoda osigurava 20% preporučenih dnevnih potreba) i vitamina C (jedan obrok jagoda osigurava 140% preporučenih dnevnih potreba), a sadrže i biljne fenole koji, zajedno s antioksidansima, smanjuju rizik od karcinoma i srčanih oboljenja.
Dobar su izvor prehrambenih vlakana – jednim obrokom osiguravaju 16% preporučenih dnevnih potreba. Prehrambena vlakna djeluju blagotvorno na probavni sustav, snižavaju kolesterol u krvi, smanjuju rizik od srčanih oboljenja i štite od karcinoma debelog crijeva.
DOBAR IZVOR – pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10% dnevnih potreba (RDA).
ODLIČAN IZVOR – pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20% dnevnih potreba (RDA).
RDA – Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)Ljekovitost
Folna je kiselina u vodi topiv vitamin B-9, važan u stvaranju krvi i sudjeluje u metabolizmu aminokiselina. Nedostatak tog vitamina u prehrani izaziva malaksalost i anemiju, a nedovoljan unos folata ujedno povećava rizik od karcinoma debelog crijeva. Folna kiselina sintetički je oblik folata koji se može uzimati u obliku vitaminskog dodatka ili hrane obogaćene tim vitaminom. Kada se nalazi u hrani kao prirodan sastojak, naziva se folat, a najviše ga sadrže jagode, naranče, zeleno lisnato povrće i šparoge.
Vitamin C iz hrane djeluje kao snažan antioksidans koji smanjuje rizik nastajanja nekih vrsta karcinoma: usta, ždrijela, želuca, debelog crijeva i pluća. Dokazana je veća djelotvornost vitamina C prirodno sadržanog u namirnici kao što je jagoda, od onog uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa), što se povezuje s uzajamnim djelovanjem vitamina C i drugih sastojaka u namirnici.
Antioksidansi osiguravaju organizmu zaštitu uništavajući slobodne radikale, koji oštećuju stanice i pridonose nastanku karcinoma i srčanih oboljenja te ubrzavaju proces starenja. Sadržaj antioksidansa u jagodama sedam je puta veći nego u jabukama ili bananama i dva puta veći nego u narančama ili grožđu.
Biljni fenoli obuhvaćaju flavonoide i fenolne kiseline. Nalaze se gotovo u svakom voću, povrću i žitaricama, a znatno utječu na stabilnost i svojstva hrane (aromu i boju). Osim toga, biljni fenoli imaju i važnu ulogu u sprječavanju oksidacije masti u organizmu.
(Izvor coolinarka.com)
Sorte jagoda
Asieta, najranija sorta, ima duguljast oblik ploda i vrlo je rodna, plod je sladak i aromatičan.
Asiropa, dozrijeva srednje rano, oblik ploda je koničan, rodnost je obilna, okus je sladak i vrlo aromatičan.
Astino, dozrijeva nešto kasnije od asirope, ima čvrsto meso, na dobrom je tlu vrlo krupna, a rodnost je obilna.
Seligra, najskuplja sorta, prosječna težina ploda iznosi 100 grama, vrlo je rodna i na jednom grmu daje preko 1 kg ploda, veličina je ploda poput mandarine, berba traje oko mjesec dana.
(Izvor bs.wikipedia.org)
- Jagode su bogat izvor antioksidanata. One su četvrto voće sa najvišim nivoom antioksidanata. Antioksidanti štite naše tijelo od slobodnih radikala koji se povezuju sa preuranjenim starenjem i raznim oboljenjima.
- One su odličan izvor vitamina C koji povećava snagu arterija, sprečava stvaranje modrica te jača rad adrenalnih (nadbubrežnih) žlijezda koje zahtijevaju najveći nivo vitamina C u odnosu na sve druge žlijezde ili organe u našem tijelu. Osam jagoda sadrži više vitamina C nego jedna narandža!
- Istraživanja pokazuju da jagode regulišu nivo šećera u krvi. 130 grama svježih jagoda će smanjiti nivo šećera u krvi. Visok nivo šećera povezuje se sa gojaznošću, promjenama raspoloženja i dijabetesom.
- Jagode sadrže antocijanine koji stimulišu topljenje nakupljenih masti u organizmu. Osim toga, istraživanja pokazuju da antocijanini jačaju kratkotrajnu memoriju za 100%, u roku od osam sedmica.
- One imaju i anti – kancerogena svojstva. Njihov sadržaj flavonoida dovodi do toga da tijelo stvara smetnje u fazama razvoja ćelija raka, sprečavajući njihovu mogućnost umnožavanja.
- Fenolne kiseline koje se nalaze u jagodama imaju anti – alergijska svojstva, što znači da one pomažu u smanjenju biohemijskih procesa koji se povezuju sa alergijskim reakcijama. Naravno, kao i sa drugim vrstama hrane, neke osobe su alergične na jagode pa, ako ste i vi u toj grupi, onda znate da je najpametnije da ih izbjegavate.
- Dokazano pomažu kod srčanih oboljenja i artritisa.
(Izvor bs.wikipedia.org)
Nema komentara:
Objavi komentar